Blog

  • Kuhinje na otvorenom: zbog njih poželite jesti na svome balkonu, terasi ili vrtu

    Kuhinje na otvorenom: zbog njih poželite jesti na svome balkonu, terasi ili vrtu

    Kuhanje na otvorenom znatno je ugodnije od onoga u kuhinji u našem domu. Još uvijek stignete kreirati svoju ljetnu kuhinju, a mi vam pomažemo s idejama koje će zadovoljiti različite ukuse, potrebe i zamisli.

    Već u proljeće, kada zatopli, nastojimo svoje omiljene prostorije u domu preseliti u eksterijer – vrt, balkon ili terasu. Tako eksterijer uz naš dom postaje dnevni boravak, blagovaonica, ali i kuhinja na otvorenom.

    Ova posljednja opcija je nažalost, narijeđa jer zahtjeva dodatni prostor, veća ulaganja i puno truda. No, svatko tko iskusi spravljanje obroka vani, poželi i u svom eksterijeru imati kuhinju koja je idealna točka gdje se okuplja uz roštilj i koktele ne samo obitelj nego i gosti. Ljetna kuhinja na otvorenom ultimativni je hit svakog eksterijera!

    BIRAJTE OTPORNE MATERIJALE
    Kada se odlučite za izgradnju vanjske kuhinje svakako, savjetuju dizajneri i građevinari, imajte na umu da trebate birati materijale koji će izdržati vremenske uvjete poput zime, kiše ili leda. Trajnost je svakako jedna od najvažnijih karakteristika koje treba imati ljetna kuhinja.

    Također, bitno je isplanirati prostor na kojem će se nalaziti kuhinja, kao i njezin oblik, koji će najviše odgovarati kvadraturi ali i našim potrebama.

    ZIDANA KUHINJA
    Jedna od opcija je zidana kuhinja od opeke, cementa, kamena ili nekog drugog materijala te po želji obložena keramikom, unutar koje se nalaze ormarići i otvori za primjerice pećnicu. Ovakve kuhinje dugotrajno su rješenje.

    MODERNE LJETNE KUHINJE
    Pri pomisli na kuhinju na otvorenom mnogima na pamet odmah padne rustikalni stil. No, ljetna kuhinja doista može biti moderna u svom dizajnu i stilom posve prilagođena vašim željama.

    IMPROVIZIRANA KUHINJA NA OTVORENOM
    A ako još nije vrijeme za kuhinju na otvorenom s obzirom na građevinske zahvate koje morate napraviti, prije svega postavljanje vodovodnih instalacija za sudoper, moćete stvoriti improvizirani prostor stavljajući lako dostupnei povoljne elemente: stol s ravnom površinom za pripremu, kolica s kotačićima ili zidnu policu za odlaganje, roštilj te prijenosni hladnjak.

    Članak preuzet s indizajn.net stranice.

  • Fond nastavlja sufinancirati korištenje obnovljivih izvora energije u kućanstvima

    Fond nastavlja sufinancirati korištenje obnovljivih izvora energije u kućanstvima

    U okviru 10. paketa mjera Vlade Republike Hrvatske za pomoć građanima i gospodarstvu, Fond u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije nastavlja s poticanjem ulaganja u obnovljive izvore energije i sustave za pohranu energije u kućanstvima. Cilj programa vrijednog 38 milijuna eura je jačanje otpornosti građana na energetsku krizu te ubrzanje zelene tranzicije.

    „Fond je prijedlog poziva za sufinanciranje stavio na javno savjetovanje koje će trajati 30 dana kako bi se svi zainteresirani upoznali s uvjetima i kriterijima za ostvarivanje prava na poticaje. Pristigle komentare ćemo razmotriti te uvažiti one koji bi dodatno unaprijedili učinkovitost programa kao i njegovu dostupnost što širem krugu građana“, rekla je ministrica Marija Vučković na konferenciji za novinare.

    Direktor Fonda Luka Balen je istaknuo kako će građani u okviru budžeta od 38 milijuna eura osim poticaja za ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije po prvi put moći dobiti sredstva i za ugradnju baterijskih sustava. Dostupna sredstva su raspoređena po mjerama pa je tako 10 milijuna eura osigurano za dizalice topline za grijanje potrošne vode i grijanje/hlađenje prostora, 20 milijuna za fotonaponske elektrane, a 8 milijuna eura će se dodjeljivati za baterijske sustave, ali isključivo kao dodatnu mjeru uz fotonaponske elektrane.

    Građani mogu ostvariti do 50% sufinanciranja prihvatljivih troškova, dok kućanstva u riziku od energetskog siromaštva mogu dobiti do 70%, ovisno o ukupnoj visini dohotka kućanstva S obzirom na te postotke iznos potpore za dizalice topline iznosi od 6.250 do 8.750 eura, za, ugradnju fotonaponskih elektrana od 6.000 do 8.400 eura dok je za baterijske sustave raspon od 5.600 do 7.840 eura .

    „Posebno želim naglasiti i socijalnu komponentu ovog javnog poziva – uključujemo kućanstva u riziku od energetskog siromaštva. Upravo tim građanima omogućujemo višu razinu sufinanciranja, i to do 70 posto, čime želimo postići da energetska tranzicija ne bude privilegij, već pravo dostupno svima“, kazao je direktor Balen te istaknuo kako je Fond zadnjih par godina sufinancirao ugradnju oko 15 tisuća fotonaponskih elektrana na obiteljskim kućama.

    Žarko Latković, voditelj Fondove Službe za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije pojasnio je kako se na poziv mogu prijaviti građani koji su vlasnici ili suvlasnici obiteljskih kuća i u njima imaju prebivalište, uz uvjet da je objekt zakonit i da ispunjava propisane tehničke uvjete. U slučaju ugradnje dizalica topline, kuća mora imati odgovarajući energetski razred odnosno najmanje C u kontinentalnoj ili B u primorskoj Hrvatskoj. Pozvao je predstavnike zainteresirane javnosti da najkasnije do 7. svibnja 2026. godine dostave svoje prijedloge i komentare na predloženi nacrt javnog poziva na mail adresu e-savjetovanje@fzoeu.hr .

    Ministrica Vučković na konferenciji za novinare je predstavila je i Poziv za dodjelu sredstava Modernizacijskog fonda – Dekarbonizacija i modernizacija toplinskih sustava za grijanje i/ili hlađenje vrijedan 80 milijuna eura namijenjen poduzetnicima. Cilj tog poziva je ulaganje u proizvodnju i skladištenje toplinske energije iz obnovljivih izvora, povećanje energetske učinkovitosti te smanjenje korištenja fosilnih goriva u postojećim toplinskim sustavima. Podnositelji projektnih prijedloga mogu ostvariti bespovratna sredstva do 30 milijuna eura, ovisno o vrsti mjere i veličini poduzeća.

    Konferenciji su prisustvovali i državna tajnica Tanja Radić Lakoš, zamjenik direktora Fonda Mirko Budiša, ravnatelj Uprave za klimatsku tranziciju Mario Stipetić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Irena Križ Šelendić, ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva Željko Krevzelj te načelnica Sektora za energetsku učinkovitost Fonda Ines Božičević.

    Na ovoj poveznici možete pronaći više informacija i prezentaciju.

    *preuzeto s fzoeu.hr

  • Hello world!

    Welcome to WordPress. This is your first post. Edit or delete it, then start writing!